Najveća tragedija u interpretaciji ratova koji su pratili raspad Jugoslavije jeste u tome što su žrtve uglavnom pristale da im budu bliži zločinci koji s njima dele etničku i versku pripadnost nego druge žrtve. Zašto bi Srbinu koji je izbegao iz Sarajeva bio bliži osuđeni ratni zločinac Dušan Tadić od Bošnjaka, izbeglice iz Prijedora? Zašto bi Bošnjaku koji je izbegao iz Foče bio bliži osuđeni ratni zločinac Hazim Delić od Srbina, izbeglice iz Konjica? Zašto bi Hrvatu izbeglom iz Bugojna ili Benkovca bili bliži osuđeni ratni zločinci Dario Kordić ili Mirko Norac od Bošnjaka, izbeglice iz Prozora ili Srbina, izbeglice iz Pakraca?

Muharem Bazdulj

Comments are closed.